Dozvola za upotrebu Vaše email adrese za slanje obaveštenja o novim komentarima i odgovorima na postojeće u okviru ovog teksta i ovu dozvolu u bilo kom trenutku možete povući. Takođe, Vaši podaci neće biti ustupani trećim licima.
Od vremena upanišada, indijski učitelji naglašavaju meditativnu praksu dhjane, motrenja, koja je postala jedna od najvažnijih tehnika u budizmu.
Da bi shvatili individualnog pacijenta — ili ma koje ljudsko biće — moramo znati njegov odgovor na pitanje postojanja, ili, drukčije rečeno, moramo znati šta je njegova tajna, individualna religija kojoj su posvećeni svi njegovi napori i strasti.
Paramite su savršenstva, vrline koje učenik mora u potpunosti usvojiti. Prvih pet vrlina su vrline svijesti, srca i volje, koje učeniku omogućuju Professionalčišćenje, unošenje svjetla u vlastito biće. Tek kada su just one usvojene, učenik je spreman za veliku pustolovinu osvajanja prajne.
veka) Zen je veoma kritičan po pitanju nametanja bilo kakvog duhovnog autoriteta iznad uma, uključujući tradiciju i svete spise. Kineski č'an učitelj Linči (umro 866) je govorio:
Osel Hita Tores je bio tek detence kad je Dalaj lama u njemu prepoznao reinkarnaciju tibetanskog duhovnog vođe.
i njegovih kategorija. Sam po sebi, ovaj sistem je rezultat društvene evolucije. Svako društvo svojom životnom praksom i načinom povezivanja, sećanja i percipiranja razvija jedan sistem kategorija koji određuje oblike svesti.
Dok mu je sin odrastao read more Gautamu je počeo uznemirivati problem ljudske boli i patnje, pa je unatoč nagovorima oca napustio toplinu i udobnost doma da bi se posvetio traženju rješenja u asketskom odricanju, potaknut ranijim iskustvom pri rijetkom izlasku iz sigurnosti palače, kada se susreo sa starcem u posljednjem stupnju senilnosti, čovjekom pogođenim bolešću, truplom koje su nosili na spaljivanje i na kraju, zadovoljnim redovnikom koji je putovao svijetom s prosjačkom zdjelom, odjeven u jednostavnu žutu haljinu, ali je ipak zračio radošću i mirom.
Zen budizam je filozofska religija čiji je osnovni cilj prosvjetljenje, odnosno razbijanje papirnatih vrata iluzije. Drugim riječima, cilj je spoznati sebe i svijet koji nas okružuje kako bismo mogli živjeti u skladu s vlastitom prirodom. Potrebno je uočiti koji je dio nas načinjen od papira te smoći snage odbaciti ga kako bismo ostavili samo ono što je dio našeg istinskog bića. Da bi se u tome uspjelo, potrebno je unijeti svjetlo u vlastito biće, usavršiti se u vladanju sobom, što se prvenstveno postiže ostvarivanjem vrlina.
Jezik kao celina sadrži jedan životni stav, on je zaleđen izraz određenog načina iskustvenog doživljavanja života.
Fokusirajući se na iskustvo probuđenja, neopterećeno tekstovima i učenjima, za ovu školu je karakteristična snažna ikonoklastička retorika, ali u savremenoj praksi zen je doktrinarno konzervativan.[three]
Međutim, iako ova formulacija izgleda jednostavna i jasna, ona to uopšte nije. Odmah se j a v l j a ju pitanja: šta je nesvesno? š t a je svest? Šta je potiskivanje? Kako nesvesno postaje svesno? A ako do toga dođe, kakav je učinak te promene?
Stablo ispod kojeg je, prema predaji, Siddharta Gautama doživo prosvjetljenje Prema vjerskim zapisima Sidarta Gautama je bio sin bogatog vladara manjeg teritorija u podnožju Himalaje, u današnjem Nepalu. Njegovom je ocu prorokovano da će sin postati ili veliki vladar ili prosjak, lutalica i beskućnik.
Potpuno ostvarenje treće plemenite istine otvara place ka Nibbani (sanskrit: nirvana), transcendentnoj slobodi koja predstavlja konačni cilj čitavog Budinog učenja.